Odabir smjera iz kojeg će neka scena ili predmet biti osvijetljeni je jedna od najvažnijih snimateljskih odluka. Važnost smjera svjetla je u tome što o njemu ovisi ima li na slici sjena, kakav je njihov oblik, položaj i veličina.

Sjena, naime, daje informacije o trodimenzionalnoj prirodi snimanog prizora.

Dvije slike istog čajnika izgledaju različito, jer su osvijetljene iz različitih smjerova. Skice otkrivaju da se čajnik nije pomaknuo, kao ni reflektor. Pomaknula se jedino kamera koja je snimila prizor.

Snimatelj uvijek promatra smjer svjetla u odnosu na položaj kamere .

Smjer svjetla je određen horizontalnim i vertikalnim kutem koji zatvaraju osi kamera - objekt i izvor svjetla - objekt .

Svjetlo koje dolazi iz smjera objektiva kamere (horizontalni i vertikalni kut je 0 stupnjeva) ne stvara sjene vidljive kameri.

Što su horizontalni i vertikalni kut veći, veća je i vidljiva sjena.

Neki smjerovi svjetla imaju posebno značenje za snimatelja, jer osvjetljivanje iz tih smjerova na naročit način ističe ili prikriva pojedine značajke snimanog predmeta.

Za te smjerove svjetla postoje u snimateljskom jeziku i posebna imena. Dovoljno je reći da je neko lice bilo osvijetljeno bočnim ili tročetvrtinskim svjetlom, i snimatelj će bez poteškoća zamisliti izgled tako osvijetljenog lica.

Za snimatelja su najznačajniji slijedeći smjerovi svjetla:

• Prednje svjetlo
• Bočno svjetlo
• Stražnje svjetlo
• Stražnje bočno svjetlo
• Donje svjetlo
• Tročetvrtinsko svjetlo

Vertikalni i horizontalni kut ovih smjerova svjetla nisu određeni precizno, već u određenom rasponu. Za optimalan rezultat svako pojedino lice, predmet ili situacija zahtjevaju male prilagodbe horizontalnog i verikalnog kuta svjetla.

• Iz smjera kamere, do 30st. na svaku stranu
• Osvjetljava veći dio lica, manji dio ostaje u sjeni
• Osigurava dobru vidljivost i umjereno modeliranje

• Smjer: 0H - 30V
• Osjeća se volumen lica, ali nema upadljivih sjena
• Svjetlo pogodno za laskave portrete, prikriva bore i nepravilnosti lica (na pr. oblik nosa i sl.)

• 50 do 90 stupnjeva sa svake strane kamere
• Dijeli lice na osvijetljenu i neosvijetljenu polovicu
• Naglašava modeliranje

• Kod bočnog svjetla postoji opasnost od pretjeranog isticanja nepravilnosti lica i tena
• Pogodno za stvaranje realističnog ugođaja i naglašavanja teksture

• Nasuprot kameri, 135 do 180 stupnjeva na svaku stranu
• Iscrtava obris snimanog predmeta
• Najčešće se susreće kao dio svjetlosnog sklopa sastavljenog od više izvora svjetla
• Naglašava treću dimenziju slike, odvaja prednji plan od pozadine

• Može funkcionirati i kao samostalno (glavno) svjetlo, naročito u magli, dimu i ostalim atmosferskim efektima

• Sa strane, 90 do 135 stupnjeva na svaku stranu
• Iscrtava obris jedne strane lica
• Kao i stražnje svjetlo, najčešće se sureće kao dio šireg svjetlosnog sklopa

• U filmskoj fotografiji često susrećemo lica osvijetljena jednim ili sa dva stražnja bočna svjetla
• U mnigim slučajevima je to rezultat primjene stražnje križane osnovne svjetlosne pozicije, pogodne za brze promjene ugođaja i snimanja plan-kontraplan

• Donje svjetlo najčešće djeluje neprirodno, čak i kada je u formalnom smislu opravdano
• Primjenjuje se kada se želi postići odmak od uobičajenog ili neugodan dojam
• Susreće se i kao rezultat doslovnog pridržavanja zatečenih rasvjetnih situacija

• 30 do 50 stupnjeva sa svake strane kamere
• Tri četvrtine lica je osvijetljeno, a jedna četvrtina je u sjeni
• Ovakav odnos svjetla i sjene najbolje opisuje volumen ovalnih predmeta, pa tako i ljudskog lica

• Svjetlo velikog potencijala koje nije, nažalost, pogodno za svako lice
• Dobro izvedeno daje čvrstinu, karakter i volumen licu, ali može djelovati i vrlo grubo